Svijet biotika

Crijevna mikrobiota i njezina homeostaza igraju ključnu ulogu u ljudskom zdravlju. Sve više kliničkih studija i dokaza pokazalo je da probiotici, prebiotici i postbiotici mogu spriječiti i liječiti različite bolesti, no trenutno se mogu koristiti samo kao dodaci prehrani, a ne kao lijekovi, što ograničava njihovu primjenu u području medicine.

Mikrobiota ljudskog crijeva zamršen je ekosustav koji se sastoji od trilijuna mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse, gljivice i druge mikrobne entitete. Ovaj gust i raznolik mikrobiom evoluirao je zajedno s ljudima, a oblikuje ga naša fiziologija, prehrana i način života. Mikrobiota igra višestruku ulogu u crijevima, a njezina homeostaza postala je neizostavan aspekt ljudskog zdravlja. Nedavna znanstvena istraživanja otkrila su da je homeostaza crijevne mikrobiote ključna za regulaciju upalnih procesa, održavanje metaboličke homeostaze te sazrijevanje i regulaciju imunološkog sustava. Međutim, poremećaji u homeostazi crijevne mikrobiote, poznati kao disbioza, mogu pridonijeti razvoju niza bolesti. Na primjer, tu su upalna bolest crijeva (IBD), pretilost, dijabetes tipa 2, pa čak i udaljene sistemske bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, određene vrste raka i neuro-degenerativne poremećaje.

„Biotici“ je sveobuhvatan pojam koji obuhvaća različite tvari i mikroorganizme koji imaju pozitivan utjecaj na žive organizme, posebice na ljudsko zdravlje. Zdravlje crijeva igra ključnu ulogu u općem zdravlju organizma, a probiotici, prebiotici i postbiotici ključni su igrači u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore. Iako se često spominju zajedno, važno je razumjeti njihove razlike i uloge.

• Antibiotici – tvari koje inhibiraju rast ili ubijaju bakterije. Koriste se za liječenje bakterijskih infekcija. Razlikuju se po spektru djelovanja (na koje vrste bakterija djeluju) i mehanizmu djelovanja (kako ubijaju bakterije). Važno je napomenuti da se antibiotici ne koriste kod virusnih infekcija.
• Probiotici– živi mikroorganizmi (najčešće bakterije) koji, kada se unose u adekvatnim količinama, imaju pozitivan učinak na zdravlje domaćina. Najčešće se nalaze u fermentiranim namirnicama poput jogurta, kefira i kiselog kupusa. Pomažu u održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote, jačaju imunološki sustav i poboljšavaju probavu.
• Prebiotici – neprobavljivi sastojci hrane koji potiču rast i aktivnost korisnih bakterija u crijevima. Najčešće se radi o vlaknima koja se nalaze u voću, povrću i cjelovitim žitaricama. Prebiotici hrane probiotike, čime se poboljšava njihova učinkovitost.
• Sinbiotici – proizvodi koji sadrže i probiotike i prebiotike, čime se postiže sinergijski učinak.
• Postbiotici – bioaktivni spojevi koje proizvode živi mikroorganizmi. Oni mogu biti metaboliti, stanični fragmenti ili strukturne komponente. Postbiotici su „nusprodukti“ fermentacije probiotika, koji imaju pozitivan utjecaj na zdravlje. Oni ne sadrže žive organizme. To mogu biti enzimi, organske kiseline, bakteriocini, vitamini.

Ukratko, probiotici su živi korisni mikrobi, prebiotici su hrana za te mikrobe, a postbiotici su korisni spojevi koje proizvode probiotici. Svaki od njih igra posebnu ulogu u simbiotičkom odnosu s ljudskim organizmom kao domaćinom i značajno pridonosi cjelokupnoj homeostazi tijela.

Zašto se koriste?

• Antibiotici: 
• Za liječenje bakterijskih infekcija.
• Za prevenciju infekcija kod kirurških zahvata.
• Probiotici – „Živi pomagači“
• Za poboljšanje probave.
• Za jačanje imunološkog sustava.
• Za liječenje i prevenciju proljeva.
• Za pomoć kod upalnih bolesti crijeva.
• Prebiotici – „Hrana za dobre bakterije“
• Za poboljšanje zdravlja crijeva.
• Za poticanje rasta korisnih bakterija.
• Za poboljšanje apsorpcije minerala.
• Za regulaciju šećera u krvi.
• Postbiotici – „Produkti fermentacije“
• Za jačanje imunološkog sustava.
• Za smanjenje upalnih procesa.
• Za poboljšanje integriteta crijevne barijere.

Ključne razlike

• Probiotici su živi mikroorganizmi, prebiotici su hrana za te mikroorganizme, a postbiotici su produkti njihove aktivnosti.
• Probiotici izravno utječu na sastav crijevne mikroflore, prebiotici indirektno, a postbiotici djeluju kroz svoje bioaktivne spojeve.

Probiotici, prebiotici i postbiotici zajedno čine snažan tim za održavanje zdravlja crijeva. Uključivanje raznolike hrane bogate ovim sastojcima u prehranu ključno je za postizanje i održavanje optimalnog zdravlja.

Izvori:

• Ji J, Jin W, Liu SJ, Jiao Z, Li X. Probiotics, prebiotics, and postbiotics in health and disease. MedComm (2020). 2023 Nov 4;4(6):e420. doi: 10.1002/mco2.420. PMID: 37929014; PMCID: PMC10625129.
• Selber‐Hnatiw S, Rukundo B, Ahmadi M, et al. Human gut microbiota: toward an ecology of disease. Review. Front Microbiol. 2017;8.
• Gomaa EZ. Human gut microbiota/microbiome in health and diseases: a review. Antonie Van Leeuwenhoek. 2020 Dec;113(12):2019-2040. doi: 10.1007/s10482-020-01474-7. Epub 2020 Nov 2. PMID: 33136284.
• DeGruttola AK, Low D, Mizoguchi A, Mizoguchi E. Current Understanding of Dysbiosis in Disease in Human and Animal Models. Inflamm Bowel Dis. 2016 May;22(5):1137-50. doi: 10.1097/MIB.0000000000000750. PMID: 27070911; PMCID: PMC4838534.
• Lin L, Zhang J. Role of intestinal microbiota and metabolites on gut homeostasis and human diseases. BMC Immunol. 2017 Jan 6;18(1):2. doi: 10.1186/s12865-016-0187-3. PMID: 28061847; PMCID: PMC5219689.
• Lin K, Zhu L, Yang L. Gut and obesity/metabolic disease: Focus on microbiota metabolites. MedComm (2020). 2022 Sep 1;3(3):e171. doi: 10.1002/mco2.171. PMID: 36092861; PMCID: PMC9437302.
• Gibson GR, Hutkins R, Sanders ME, et al. Expert consensus document: the International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of prebiotics. Nat Rev Gastroenterol Hepatol. 2017;14(8):491‐502.
• Salminen S, Collado MC, Endo A, et al. The International Scientific Association of Probiotics and Prebiotics (ISAPP) consensus statement on the definition and scope of postbiotics. Nat Rev Gastroenterol Hepatol. 2021;18(9):649‐667.
• Chaluvadi S, Hotchkiss AT, Yam KL. Chapter 36 ‐ Gut Microbiota: impact of probiotics, prebiotics, synbiotics, pharmabiotics, and postbiotics on human health. In: Watson RR, Preedy VR, eds. Probiotics, Prebiotics, and Synbiotics. Academic Press; 2016:515‐523.