Melisa u tradicionalnoj upotrebi – biljka koja umiruje probavu i um

Melisa (Melissa officinalis) se već stoljećima koristi kao ljekovito bilje, osobito u narodnoj medicini mediteranskih kultura. Zapisi o njezinim dobrobitima sežu sve do antičke Grčke i Rima, gdje su je posebno cijenili zbog njezinog blagotvornog djelovanja na probavu i mentalno stanje.  

Ono što melisu čini posebno zanimljivom je njezina prilagodljivost. Riječ je o biljci koja se vrlo lako uzgaja, zbog čega je idealan izbor za početnike u biljnom vrtlarstvu. Iako jednostavna za uzgoj, njezina je biokemijska struktura izrazito bogata i složena, što joj omogućuje brojne pozitivne učinke na zdravlje.

Zašto je melisa toliko posebna?

U tradicionalnoj medicini melisa je poznata po širokom spektru aktivnih sastojaka, koji se nalaze prvenstveno u njezinim nježnim listovima.  Ti listovi predstavljaju pravu riznicu bioaktivnih tvari – sadrže polifenole, flavonoide, triterpene, tanine – ali i eterično ulje, koje je osobito po tome što sadrži više od 30 različitih komponenti, što dodatno potvrđuje složenost ove biljke.

Zahvaljujući svojoj kompleksnoj strukturi, melisa može pružiti niz blagotvornih učinaka. Djeluje umirujuće, antioksidativno, antibakterijski, pa čak i antivirusno. U starim zapisima nalazimo njezinu primjenu za poticanje menstruacije, ublažavanje grčeva (antispazmodično djelovanje), olakšavanje nadutosti i probavnih tegoba, podršku kod aritmija, bronhitisa, vrtoglavice, nesanice i glavobolja.

Stoga nije čudno da melisa i danas zauzima važno mjesto u prirodnoj medicini. Iako je blaga i nježna biljka, njezin učinak je snažan – umiruje, rasterećuje i osnažuje tijelo upravo onda kada nam je to najpotrebnije.

Melisa i probava: Prirodna pomoć kod blagih probavnih tegoba

Melisa, poznata i kao matičnjak ili citronka, od davnina se koristi u tradicionalnoj medicini za ublažavanje probavnih tegoba. Danas njezinu učinkovitost sve više prepoznaju i službene zdravstvene institucije.

Odbor za biljne lijekove pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) preporučuje korištenje listova melise kod blagih probavnih tegoba, poput nadutosti i vjetrova. Slično tome, Europska znanstvena kooperativa za fitoterapiju (ESCOP) savjetuje uporabu melise za simptomatsko liječenje općih probavnih problema, uključujući i blaže crijevne grčeve.

Ove se preporuke temelje na konceptu „tradicionalne upotrebe“, što znači da možda još nema dovoljno kliničkih studija, ali je njezino djelovanje vjerojatno i ima smisla s obzirom na mehanizme djelovanja i dugogodišnju sigurnu primjenu – više od 30 godina, od čega barem 15 godina unutar EU.

Iako je istraživanja još uvijek relativno malo, postojeće studije i dugogodišnja praksa upućuju na to da melisa može utjecati na snagu i učestalost kontrakcija crijeva, što pridonosi boljoj probavnoj funkciji.

Uz to, njezina antispazmodična svojstva pomažu u opuštanju glatkih mišića i tako mogu ublažiti nadutost, bolove i grčeve – osobito kod osoba s preaktivnim crijevima, poput onih koji pate od sindroma iritabilnog crijeva (IBS). 

Melisa – biljka za um i olakšanje tjeskobe

U tradicionalnoj azijskoj medicini melisa se već stoljećima koristi i kao prirodna potpora emocionalnom i mentalnom zdravlju – kod problema poput depresije, anksioznosti, nesanice, ubrzanog rada srca zbog stresa i opće unutarnje napetosti. 

Na ovom području čak postoji i više kliničkih studija nego na području probave. Rezultati potvrđuju umirujuće djelovanje melise, njezino blago antidepresivno djelovanje i neuroprotektivni učinak. Neka istraživanja ukazuju i na poboljšanje raspoloženja, kognitivnih funkcija i pamćenja.

Ključnu ulogu u tome imaju fenolni spojevi, posebice ružmarinska kiselina, za koju se vjeruje da utječe na brojne ključne mehanizme u tijelu – uključujući i regulaciju serotonina, neurotransmitera odgovornog za raspoloženje, san, ali i probavu. Zanimljivo je da se čak 90% serotonina stvara u crijevima, gdje regulira peristaltiku i osjećaj boli. 

Također znamo da su crijeva i mozak međusobno povezani kroz os crijevno-mozak, pa stanje serotonina u probavnom traktu može značajno utjecati i na naše mentalno zdravlje.

Spojevi iz melise dodatno potiču razinu GABA-e, još jednog važnog neurotransmitera koji djeluje kao prirodna „kočnica“ živčanog sustava. To joj daje smirujući učinak, smanjuje osjećaj tjeskobe i poboljšava san. 

Impresivni učinci za jednu tako nježnu i mirisnu biljku, zar ne?

Melisa je uistinu jedinstveno bilje čije umirujuće djelovanje istovremeno podržava probavni sustav i mentalnu ravnotežu. Iako ova nježna i mirisna biljka još uvijek nema veliki broj kliničkih studija koje bi u potpunosti potvrdile njezinu učinkovitost, dugogodišnja praksa i bogata tradicija njezine upotrebe jasno ukazuju na to da melisa može biti izuzetno vrijedna podrška – osobito kada je uključimo kao dio šire strategije za ublažavanje probavnih tegoba i smanjenje stresa.

Izvori:

 Aubert P, Guinobert I, Blondeau C, Bardot V, Ripoche I, Chalard P, Neunlist M. Basal and Spasmolytic Effects of a Hydroethanolic Leaf Extract of Melissa officinalis L. on Intestinal

Dolatabadi F, Abdolghaffari AH, Farzaei MH, Baeeri M, Ziarani FS, Eslami M, Abdollahi M, Rahimi R. The Protective Effect of Melissa officinalis L. in Visceral Hypersensitivity in Rat Using 2 Models of Acid-induced Colitis and Stress-induced Irritable Bowel Syndrome: A Possible Role of Nitric Oxide Pathway. J Neurogastroenterol Motil. 2018 Jul 30;24(3):490-501. doi: 10.5056/jnm17035. PMID: 29879761; PMCID: PMC6034661.

European Medicine Agency: Community Herbal Monograph on Melissa officinalis L., Folium. 2013: https://www.ema.europa.eu/en/documents/herbal-summary/melissa-leaf-summary-public_en.pdf 

European Scientific Cooperative on Phytotherapy: ESCOP Monograph on Melissae Folium. Exeter, England, 2013.

Ghazizadeh J, Sadigh-Eteghad S, Marx W, Fakhari A, Hamedeyazdan S, Torbati M, Taheri-Tarighi S, Araj-Khodaei M, Mirghafourvand M. The effects of lemon balm (Melissa officinalis L.) on depression and anxiety in clinical trials: A systematic review and meta-analysis. Phytother Res. 2021 Dec;35(12):6690-6705. doi: 10.1002/ptr.7252. Epub 2021 Aug 27. PMID: 34449930.

Motility: An Ex Vivo Study. J Med Food. 2019 Jul;22(7):653-662. doi: 10.1089/jmf.2018.0154. Epub 2019 Apr 16. PMID: 30990736; PMCID: PMC6653806.

Miraj S, Rafieian-Kopaei, Kiani S. Melissa officinalis L: A Review Study With an Antioxidant Prospective. J Evid Based Complementary Altern Med. 2017 Jul;22(3):385-394. doi: 10.1177/2156587216663433. Epub 2016 Sep 11. PMID: 27620926; PMCID: PMC5871149.

Petrisor G, Motelica L, Craciun LN, Oprea OC, Ficai D, Ficai A. Melissa officinalis: Composition, Pharmacological Effects and Derived Release Systems-A Review. Int J Mol Sci. 2022 Mar 25;23(7):3591. doi: 10.3390/ijms23073591. PMID: 35408950; PMCID: PMC8998931.