{"id":1038,"date":"2025-04-29T14:01:13","date_gmt":"2025-04-29T13:01:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donatural.com\/?post_type=raziskuj&p=1038"},"modified":"2025-05-19T08:57:40","modified_gmt":"2025-05-19T07:57:40","slug":"povezanost-crijeva-i-mozga","status":"publish","type":"raziskuj","link":"https:\/\/www.donatural.com\/hr\/istrazuj\/povezanost-crijeva-i-mozga\/","title":{"rendered":"Povezanost crijeva i mozga"},"content":{"rendered":"\n

Komunikacijski sustav izme\u0111u crijeva i mozga naziva se osovina crijeva i mozga. Povezani su i fizi\u010dki i biokemijski na vi\u0161e razli\u010ditih na\u010dina. Osovina crijeva i mozga je izraz za komunikacijsku mre\u017eu koja povezuje va\u0161a crijeva i mozak. Os crijevo-mozak (eng. gut-brain<\/em>axis<\/em>) sastoji se od dvosmjerne komunikacije izme\u0111u sredi\u0161njeg i crijevnog \u017eiv\u010danog sustava, povezuju\u0107i emocionalne i kognitivne centre mozga s perifernim crijevnim funkcijama. Nedavni napredak u istra\u017eivanju opisao je va\u017enost crijevne mikrobiote u utjecaju na te interakcije. \u010cini se da je ova interakcija izme\u0111u mikrobiote i osovinu crijevo-mozak dvosmjerna, naime putem signalizacije od crijevne mikrobiote do mozga i od mozga do crijevne mikrobiote putem neuralnih, endokrinih, imunolo\u0161kih i humoralnih veza.<\/p>\n\n\n\n

Ova dvosmjerna komunikacijska mre\u017ea uklju\u010duje sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav, mozak i le\u0111nu mo\u017edinu, autonomni \u017eiv\u010dani sustav, crijevni \u017eiv\u010dani sustav i osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubre\u017ena \u017elijezda.<\/p>\n\n\n\n

I klini\u010dki i eksperimentalni dokazi sugeriraju da crijevna mikrobiota ima va\u017ean utjecaj na osovinu crijevo-mozak, stupaju\u0107i u interakciju ne samo lokalno s crijevnim stanicama i crijevnim \u017eiv\u010danim sustavom, ve\u0107 i izravno sa sredi\u0161njim \u017eiv\u010danim sustavom putem neuroendokrinih i metaboli\u010dkih putova.<\/p>\n\n\n\n

Kod ljudi, najuvjerljiviji dokaz interakcije mikrobiote i mozga pojavio se prije vi\u0161e od 20 godina iz promatranja \u010desto dramati\u010dnog pobolj\u0161anja kod pacijenata s jetrenom encefalopatijom, nakon primjene oralnih antibiotika. U me\u0111uvremenu, podatci koji se pojavljuju podupiru ulogu mikrobiote u utjecaju na anksioznost i pona\u0161anja sli\u010dna depresiji i, u novije vrijeme, na disbiozu kod autizma. Zapravo, autisti\u010dni pacijenti imaju specifi\u010dne promjene mikrobiote u skladu s te\u017einom bolesti.<\/p>\n\n\n\n

\u017divac <\/strong>vagus<\/strong> i \u017eiv\u010dani sustav<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Neuroni su stanice koje se nalaze u va\u0161em mozgu i sredi\u0161njem \u017eiv\u010danom sustavu i govore va\u0161em tijelu kako da se pona\u0161a. U ljudskom mozgu postoji oko 86 milijardi neurona<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da crijeva sadr\u017ee oko 168 milijuna neurona<\/strong> koji su povezani s va\u0161im mozgom preko \u017eiv\u010danog sustava. \u017divac vagus jedan je od najve\u0107ih \u017eivaca koji povezuje crijeva i mozak te \u0161alje signale u oba smjera.<\/p>\n\n\n\n

Neurotransmiteri<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Va\u0161a crijeva i mozak tako\u0111er su povezani preko kemikalija koje se nazivaju neurotransmiteri. Neurotransmiteri se proizvode u mozgu i crijevima za kontrolu funkcija \u017eiv\u010danog i gastrointestinalnog sustava. Enterokromafine stanice tankog crijeva (dio va\u0161eg crijeva) proizvode najve\u0107u koncentraciju serotonina. Serotonin je uklju\u010den u rad crijeva, mu\u010dninu, apetit, raspolo\u017eenje, u\u010denje, pam\u0107enje i spavanje. Gotovo 90% serotonina proizvodi se u crijevima.<\/p>\n\n\n\n

Mikrobiota tako\u0111er proizvodi neurotransmiter koji se zove gama-aminomasla\u010dna kiselina (GABA), koji poma\u017ee u kontroli osje\u0107aja straha i tjeskobe.<\/p>\n\n\n\n

Mikrobiota<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Trilijuni mikroba koji \u017eive u va\u0161im crijevima stvaraju i druge kemikalije koje utje\u010du na rad va\u0161eg mozga. Oni proizvode mnogo kratkolan\u010danih masnih kiselina (SCFA) kao \u0161to su butirat, propionat i acetat. SCFA utje\u010du na rad mozga na vi\u0161e na\u010dina, poput smanjenja apetita.<\/p>\n\n\n\n

Imunolo\u0161ki sustav<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osovina crijeva i mozga tako\u0111er je povezana preko imunolo\u0161kog sustava. Crijeva i mikrobiota igraju va\u017enu ulogu u imunolo\u0161kom sustavu i upalama kontroliraju\u0107i \u0161to ulazi u tijelo i \u0161to se izlu\u010duje. Ako je imunolo\u0161ki sustav predugo \u201euklju\u010den\u201c, to mo\u017ee dovesti do upale, koja je povezana s nizom poreme\u0107aja poput depresije i Alzheimerove bolesti. Lipopolisaharid (LPS) je upalni toksin koji proizvode odre\u0111ene bakterije. Mo\u017ee uzrokovati upalu, ako ga previ\u0161e prije\u0111e iz crijeva u krv. To se mo\u017ee dogoditi kada crijevna barijera postane propusna, \u0161to omogu\u0107uje bakterijama i LPS-u da prije\u0111u u krv. Upala i visoki LPS u krvi povezani su s nizom poreme\u0107aja uklju\u010duju\u0107i te\u0161ku depresiju, demenciju i shizofreniju.<\/p>\n\n\n\n

Probiotici<\/strong>, <\/strong>prebiotici<\/strong> i osovina crijevo-mozak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mikrobiota utje\u010du na zdravlje mozga, pa promjena sastava mikrobiote mo\u017ee pobolj\u0161ati zdravlje mozga. Probiotici koji utje\u010du na mozak \u010desto se nazivaju psihobiotici. Pokazalo se da neki probiotici pobolj\u0161avaju simptome stresa, tjeskobe i depresije.<\/p>\n\n\n\n

Prebiotici, koji su obi\u010dno vlakna koja fermentiraju va\u0161e crijevne bakterije, tako\u0111er mogu utjecati na zdravlje mozga. <\/p>\n\n\n\n

Namirnice koje su <\/strong>k<\/strong>orisn<\/strong>e<\/strong> za osovinu crijeva i mozga<\/strong>:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u2022 Omega-3 polinezasi\u0107ene masne kiseline: nalaze se u masnoj ribi, a i u velikim koli\u010dinama u ljudskom mozgu. Studije na ljudima i \u017eivotinjama pokazuju da omega-3 masne kiseline mogu pozitivno utjecati na ravnote\u017eu mikrobiote te smanjiti rizik od mo\u017edanih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n

\u2022 Fermentirana hrana<\/p>\n\n\n\n

\u2022 Hrana bogata vlaknima: cjelovite \u017eitarice, ora\u0161asti plodovi, sjemenke, vo\u0107e i povr\u0107e sadr\u017ee prebioti\u010dka vlakna koja su hrana za probiotike. Prebiotici mogu smanjiti razinu hormona stresa kod ljudi.<\/p>\n\n\n\n

\u2022 Hrana bogata polifenolima: kakao, zeleni \u010daj, maslinovo ulje i kava sadr\u017ee polifenole, biljne kemikalije koje probavlja mikrobiota. Polifenoli pozitivno djeluju na ravnote\u017eu mikrobiote.<\/p>\n\n\n\n

\u2022 Hrana bogata triptofanom: triptofan je aminokiselina koja se pretvara u neurotransmiter serotonin. Hrana bogata triptofanom uklju\u010duje puretinu, jaja i sir.<\/p>\n\n\n\n

Os crijeva-mozak odnosi se na fizi\u010dke i kemijske veze izme\u0111u crijeva i mozga. Milijuni \u017eivaca i neurona prolaze izme\u0111u crijeva i mozga. Neurotransmiteri i druge kemikalije proizvedene u crijevima tako\u0111er utje\u010du na mozak. \u010cvrsti dokazi upu\u0107uju na to da crijevna mikrobiota ima va\u017enu ulogu u dvosmjernim interakcijama izme\u0111u crijeva i \u017eiv\u010danog sustava. Djeluje sa sredi\u0161njim \u017eiv\u010danim sustavom reguliraju\u0107i kemiju mozga i utje\u010du\u0107i na neuroendokrini sustav povezan s odgovorom na stres, tjeskobom i funkcijom pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n